O ESTRADI

ESTRADA
» Šta ce nama pjevacima škola »

27 Feb. 2003
Bosanskohercegovacke estradne zvijezde, posebice folk - muzicari, poznati su kao ljudi dubokog džepa i velikih bankovnih racuna. O njihovim karijerama se skoro sve zna, no naši su novinari istražili one dijelove njihovih biografija o kojima oni nerado ili nikako ne žele razgovarati – školskoj naobrazbi koju su stekli prije no što su se okušali na pozornicama s mikrofonom u ruci

Halid Bešlic je tesar, Meho Puzic Zidar a Koke remenar;

Visoku naobrazbu imaju tek Haris Džinovic i Elvis J. Kurtovic!

Koliko Šerif Konjevic ima “od škole”? 0 Kako se Halidu Bešlicu zgadila škola 0

Meho Puzic je radeci kao zidar zaradio nadimak Kennedy 0 Kemal Malovcic i Rifat Tepic su radili kao rudari 0 Elvis J. Kurtovic, Amila Glamocak i Lejla Trto jedini su pop – muzicari sa fakultetskim diplomama



Kada smo jednom ovdašnjem eminentnom ugostitelju otkrili kakvu cemo temu pokušati apsolvirati u ovom broju našeg magazina, on nas je upitao: “Znate li koliko Šerif Konjevic ima od škole?” Na naše logicno kontrapitanje “koliko?”, spremno nam je odgovorio: “Dvanaest kilometara”, te dodao kako je Halid Bešlic jednog dana na stepenicama svoje srednje škole ugledao dlaku, pa mu se sve toliko zgadilo da ju je morao napustiti. Ipak, nece biti baš tako. Prica o tesaru Halidu Bešlicu, koji je izrastao u vodece ime domace folk muzike, vec se prepricava kao mit i vjerovatno pothranjuje skrivene ambicije grlatijih momaka, koji špartajuci gradevinskim skelama sanjaju kako ce ih tocak sudbine baciti ka vecem auditoriju od najbližeg kruga radnih kolega sa kojima se uz pjesmu zalije svaka primljena plata. Imao je, kako je kazao u jednom intervjuu za naš list, ambicije da se po završetku srednje škole upiše i na Gradevinski fakultet u Sarajevu, ali onda su došli dijamanti, suho zlato i brilijanti, a sve ostalo je legenda. “Otkad se profesionalno bavim pjevanjem, ne znam šta je kokuzluk”, cesto ce i sam priznati.

HALID PROTIV HALIDA

Šta reci za izvodace narodne muzike, od kojih se vazda po nekom ustaljenom pravilu ocekuje oskudno obrazovanje, mada za takvo unaprijed sugerirano kvalificiranje cesto i nema posebnog razloga? Nastupi po kafanama cesto su ih u najranijoj mladosti opredjeljivali da krenu ka neizvjesnoj egzistenciji pjevaca, nerijetko zapostavljuci roditeljski savjet da je škola najvažnija. Kako je vrijeme odmicalo, mnogi roditelji bili su zahvalni rodenoj djeci što ih nisu poslušala, jer kafana je nudila sigurniju buducnost od bilo koje domace diplome.

Drugi Halid (Muslimovic) završio je zanat metalo - glodara i, istina kratko, radio u željezari u Jesenicama (Slovenija). Meho Puzic nadimak Kennedy dobio je na gradevinskoj skeli, izvjesno vrijeme radeci kao zidar. Istina je da se voli slikati kraj klavira, ali ni Rodu Stewartu crnobijele dirke nisu mrske, iako je poceo kao grobar! Estradni menadžer Faruk Drina, inace po struci pravnik, znao je Mehinu sklonost slikanja kraj klavira prokomentirati rijecima: “Isto kao kada bih se ja slikao kraj rakete!” Nihad Fetic Hakala sa zadovoljstvom se sjeca osam godina provedenih u zenickoj željezari. Kao elektrotehnicar slabe struje radio je na održavanju mjerno - regulacione tehnike. Pred sami rat uzeo je tri mjeseca neplacenog odsustvovanja i zaputio se na gostovanje u Austriju. Rat mu je samo pripomogao da se definitivno opredijeli i hobi pretvori u profesiju. Hanka Paldum završila je trogodišnju trgovacku školu, bez radnog iskustva u struci. Isti slucaj je sa Amelom Zukovic, koja je još pohadajuci srednju saobracajnu školu više pažnje posvecivala redovnim kafanskim tezgama.

POS’O, KUCA, BIRTIJA

Rizo Hamidovic ne krije da su ga iz svih škola istjerali. Nakon niza peripetija završio je zanat za mašinbravara, uz opasku da on i Tito imaju iste diplome. "U Novom Pazaru, cim bih na casu bio malo glasniji, imali su obicaj reci napolje svinjo. Onda bih ja sa rajom prackama zared’o po školi i sve prozore polomio." U struci nije radio jer, kako veli, ne trpi naredbe nepismenih šefova. Od Više upravne škole brzo je odustao: "Pjevao sam u jednoj kafani na Jekovcu i na predavanje došao mamuran ko cep. Moj tadašnji profesor Nijaz Durakovic dan ranije mi je dao skripte Marx-Engels, šta li vec, i tu noc me zapazio u kafani. Sutradan mi je dao najbolji savjet u životu: Uhvati se ti mikrofona, šta ce ti ovo." Šerif Konjevic uz vec redovno izrecenu konstataciju kako mu je Allah dao glas i raspon od hejbet oktava kao Pavarotiju, kaže da je srednju ugostiteljsku završio vanredno u Prijedoru: "Ma rijetki su ti pjevaci sa redovnom školom!" Srednju školu metalskih zanimanja na Marijin dvoru pohadao je Semir Ceric Koke. Uz završen tokarski zanat privatno je okoncao kurs za kožara-remenara. U istoj školi na Marijin dvoru diplomu mašinskog tehnicara dobio je i Armin Šakovic. Kada bi morao, tvrdi, radije bi radio kao konobar negoli u struci: "Uvijek oko birtije, ili kao pjevac ili kao ugostitelj!" Prije rata veoma popularni proizvodni smjerovi mašinske struke nisu zaobišli ni Avdu Huseinovica. Okoncavši cetvrtu godinu školovanja pred sami rat, kao i Armin, nikada se nije okušao kao mašinski tehnicar. Našavši sebe u folk vodama odustao je od dileme prilikom izbora željenih studija, pravo ili žurnalistika. Još kao visocki gimnazijalac, položivši tada veoma zahtjevnu audiciju na RTV Sarajevo, Enes Begovic odustao je od Više pedagoške akademije: "Mislim da nisam pogriješio. Ali mislim da sam uz malo volje mogao okoncati taj studij i jedino nekad za tim žalim." Prije mikrofona, radeci najteže fizicke poslove, u rukama su krampe držali Kemal Malovcic i Rifat Tepic. Obojica su prve place dobili kao rudari, a ovaj potonji je doživio ozbiljniju ozljedu na radu kada je ostao bez prsta. Tu je i Slobodan Lalic koji je niz dugih godina radio kao pružni radnik. Hasiba Agic je radila kao medicinska sestra dok je npr. Dževad Preljevic Mrvica jedno vrijeme prodavao lubenice na pijaci Markale. Fakultetskim diplomama, koliko je poznato, na vakat su se zakitili Haris Džinovic, Duško Kuliš i Zijad Sipovic, s tim da se ova prva dvojica baš mogu pohvaliti kako se od pjesme živi odlicno. Da estradne vode cesto baš i nisu sigurne, najbolje svjedoci primjer Nusreta Dolicanina, posljednjeg pjevaca prijeratne postave Nervoznog poštara. Trenutno zaraduje po njemackim bauštelima. Što je sigurno - sigurno!

KRENULI, PA STALI

Najveca bh. zvijezda iz oblasti zabavne muzike, Edin Dervišhalidovic - Dino Merlin, završio je bravarski zanat, te je nekoliko godina bio zaposlen u preduzecu Pretis u Vogošci. Ali, onda su došla “kokuzna vremena”, pa se i Dino umjesto cekica prihvatio mikrofona. Prvijenac grupe Merlin, Kokuzna vremena, prošao je zapaženo u tadašnjem jugoslovenskom okviru, ali tek druga ploca ovog benda pod nazivom Teško meni sa tobom, a još teže bez tebe, obezbijedila je Dini solidnu egzistenciju. Ipak, slava ga nije promijenila, tako da je prije rata cesto doruckovao sa svojim bivšim radnim kolegama u menzi Pretisa. Danas, pak, Dino Merlin doruckuje u italijanskim Dolomitima i nekima od svojih kolega s ponosom govori: “Jarane, pa doruckov’o bi i ti u Dolomitima, da imaš sumu.” Na posljednjem albumu Dine Merlina koji se zove Sredinom, gostovao je i sarajevski muzicar Adi Lukovac, autor izvanrednog soundtracka za film Dine Mustafica Remake. Adi Lukovac je završio srednju ugostiteljsko-turisticku školu i ima zvanje turistickog tehnicara: “A, onda sam upisao filozofiju, pa potom i ekonomiju, ali moje studiranje se neslavno završilo.” Muzicari mlade generacije uglavnom su bili talentovani srednjoškolci, a vecinu je rat zatekao u namjeri da postanu akademski gradani ove države. “Završio sam srednju Elektrotehnicku školu u Pofalicima, a onda sam upisao fiziku na Prirodno-matematickom fakultetu u Sarajevu. U ratu sam prekinuo studirati na ovom odsjeku, pa sam upisao germanistiku. Ali sam i to prekinuo, jer sam postao rock star. Završio sam i nižu muzicku školu, ako je i to važno, ali danas ti više niko ne gleda školu, jer su u ovim vremenima bitni kompjuteri, strani jezici i talenat”, govori Almas Smajlovic, vokal i basista grupe Erogene zone. Enes Zlatar Bure, frontmen benda Sikter, završio je sarajevsku Drugu gimnaziju, kao i tri godine na Gradevinskom fakultetu: “Imam i položen ispit za profesionalnog vatrogasca kao i za instruktora skijanja.” Gitarista grupe Punkt Nurudin Dino Vatrenjak danas je apsolvent na Muzickoj akademiji u Sarajevu (Teoretsko-pedagoški smjer), a završio je i osnovnu i srednju muzicku, te srednju Elektrotehnicku školu, dok je basista ove grupe Zlatan Burzic diplomirao na Odsjeku za sociologiju na Fakultetu politickih nauka, a trenutno je na postdiplomskom studiju u Rimu. Na trecoj godini Muzicke akademije, takode na Teoretsko-pedagoškom smjeru, je i Nermin Puškar Puško, lider grupe Knock Out. “Po zanimanju sam mašinski tehnicar, a bio sam druga godina na Odsjeku za zaštitu na radu u Nišu, kada je poceo rat. Nakon rata više nisam imao sklonosti za studiranje”, govori za Slobodnu Bosnu goraždanski muzicar Elvir Lakovic Laka. Edin Osmic - Edo Maajka završio je srednju Metalsku školu u Zagrebu, a 1998. godine upisuje se na Policijsku akademiju u Tuzli: “Morao sam prekinuti studiranje, jer nisam imao para.” Dini Šaranu, sarajevskom kompozitoru i tekstopiscu, takode smo postavili pitanje o stepenu vlastite strucne naobrazbe: ”Osmoljetku, jedva.” Usput smo ga pitali i koju školu je završio njegov brat Adnan, frontmen grupe Skroz: “I on osmoljetku. Jedva. Nismo našli za shodno da se dalje školujemo, a vidiš da se danas bez škole ne more, nije potreebno. Za vašu informaciju, buraz mi je završio srednju Geodetsku, a ja srednju Umjetnicku školu, na Odsjeku za reklamnu grafiku.”

ŠTA CE NAMA ROCKERIMA ŠKOLA

Clanovi Plavog orkestra Saša Lošic i Samir Ceremida završili su Prvu, a Admir Ceremida Petu gimnaziju. Cera 1 i 2 su potom upisali medicinu, ali smo dobili informaciju da su cesto polagali ispite jedan za drugog, kako se dogovore, ali su ih na kraju profesori “provalili”; Saša Lošic je po završetku srednje škole upisao graficki dizajn na Likovnoj akademiji u Sarajevu, ali i njemu, kao i burazerima, desio se Soldatski bal. Pošteno govoreci, ko bi normalan ucio anatomiju, kad je Suada završila sve fakultete. Ipak, prava je grehota napustiti medicinu kada apsolviraš na tom fakultetu, kao što je to ucinio frontmen Zabranjenog pušenja Davor Sucic Sula. I Elvis J. Kurtovic je, takode, akademski gradanin naše države: “Ja sam diplomirani inženjer gradevine, a prije rata sam radio u Vodoprivredi na Grbavici. Kada je ta zgrada u ratu zapaljena, posvetio sam se muzici, a ako propadnem kao muzicar opet cu se aktivno posvetiti gradevinskim poslovima. Ali, dajte molim vas, napišite i još neke pozitivne primjere sa naše estrade.” Pa, da krenemo. Valentino je prije rata bio najobrazovaniji ovdašnji bend, pa cemo zbog te cinjenice i nabrojati neka od imena njegovih clanova: multiinstrumentalista Nikša Bratoš završio je elektrotehniku, pjevac Suad Jakirlic mašinstvo, a bubnjar Kufi arhitekturu, dok su se Zijo Rizvanbegovic i Emir Colakovic morali zadovoljiti srednjom strucnom spremom. Amila Glamocak završila je Teoretsko-pedagoški smjer na Muzickoj akademiji u Sarajevu, dok je druga clanica prijeratnog dueta Vrele usne, Lejla Trto, diplomirala na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. Na Muzickoj akademiji diplomirala je i Selma Muhedinovic, na Odsjeku za violinu, a Tinka Milinovic, pak, magistrirala je operno pjevanje na University of Southwestern Louisiana u Lafayetteu u Sjedinjenim Americkim Državama. Hajrudin Mata Hari Varešanovic maturirao je u Elektrotehnickoj školi, Zlatan Fazlic Fazla u Drugoj gimnaziji, kao i Mladen Vojicic Tifa, koji je jednom i pao na godinu. Pjevacica Alma Cardžic je prijeratna studentica žurnalistike, a trenutno privodi kraju školovanje na Višoj poslovnoj školi u Sarajevu. Jazuk!
Preuzeto iz Slobodne Bosne 27 Feb. 2003